Opća obilježja i položaj
- Detalji
- Kategorija: O Klenovniku
- Objavljeno Četvrtak, 02 Veljača 2012 12:40
- Napisao/la Uredništvo
- Hitovi: 367
- 46° 16' 05" N, 16° 04' 51" E
- nadmorska visina 215 m
- smješten u mikroregiji planinskog niza Macelj – Ravna gora središnje Hrvatske, na južnim obroncima Ravne gore
- 24 km zapadno od grada Varaždina i 9 km sjeverozapadno od Ivanca
- naselje u istoimenoj općini Varaždinske županije Klenovnik graniči s općinama Donja Voća,
Ivanec, Lepoglava i Maruševec
- P općine = 25,65 km2 (2,1% površine Varaždinske županije)
P Klenovnika = 9,05km2
- naselja sličnog imena Klenovnik su:
Kalinovnik (Bjelorusija),
Klenovnik (Srbija),
Kalinovnike (U.A.E.)
- najbliži aerodromi:
MBX - Maribor, 37.6 km SZ od Klenovnika,
ZAG - Zagreb 58.6 km J
GRZ - Graz 93.5 km SZ
LJU - Ljubljana Ljubljana 124.4 km Z
KLU - Klagenfurt (Worthersee Intl) 139.4 km Z
- okvirne zračne udaljenosti Klenovnika od bližih naselja:
1.5km Vukovoj,
2.2km Dubravec,
2.1km to Goranec,
3.3km Bedenec,
3.1km Žarovnica,
4.3km Donja Voća,
4.6km Jerovec,
5.3km Donja Višnjica,
4.8km Novaki Maruševečki,
7.1km Gornja Voća,
6.5km Ivanec,
7.1km Lepoglava ,
5.6km Druškovec,
8.0km Stari Golubovec,
6.3km Gornja Višnjica,
8.1km Gruškovec,
9.2km Prigorec,
8.9km Marčan,
9.5km Vinica
STANOVNIŠTVO
- po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, Općina Klenovnik imala je 2.278 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja:
Dubravec - 470
Goranec - 40
Klenovnik – 1 051
Lipovnik - 418
Plemenščina - 141
Vukovoj – 158
- domaćinstava: 686
- zaseoci: Brglesi, Cerje, Cukovići, Cikači, Divjaki, Hunjeti, Kralji, Lipovnik, Majhen, Solini, Ves Klenovnička, Vuglovečki, Zdenčari
USPOREDBA STANOVNIŠTVA NASELJA I OPĆINE
KLENOVNIK OPĆINA
br. st. 1 051 1227
gustoća naseljenosti (st/km2) 116 89
god. stopa pada (%) -1,21 - 0,87
odnos žena i muškaraca 50:50 49,4: 50,6
mlado-zrelo-staro 27,1 : 50,4 : 22,5 26,3 : 51,0 : 22,7
* stopa rođenih 8,8‰, stopa umrlih 13, 6‰, stopa prirodnog pada -4,8‰ (2000.)
* narodnosni sastav: Hrvati 99,47%, Slovenci (0,46%)
* vjerski sastav: katolici 99,69%, pravoslavci 0,09%
KRETANJE BROJA STANOVNIKA PO GODINAMA
NASELJE 1971. 1981. 1991. 2001.
Dubravec 632 616 500 470
Goranec 125 84 52 40
Klenovnik 1252 1198 1187 1 051
Lipovnik 381 391 403 418
Plemenščina 257 196 171 141
Vukovoj 305 255 174 158
UKUPNO 2952 2740 2487 2278
KLIMA:
* klima Klenovnika je umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom
* prostor Klenovnika je izložen pretežito jačim utjecajima kontinentalne klime tako da srednja
srpanjska temperatura doseže 21,3o C, a prosječna siječanjska temperatura doseže -1,6oC. Mjeseci s najviše padalina su lipanj i listopad, a prosječna količina padalina iznosi 1039 mm.
TLO
- tlo ima karakteristike plitke ilovaste mekote na glinastim, pjeskovitim i vapnenim laporima, te na litotamnijskim vapnencima. U slojevima litotamnijskog vapnenca i lapora mogu se naći fosili morskih školjkaša i puževa iz Panonskog mora. U naslagama glinenog i pješčanog lapora česti su fosili školjkaša i puževa brakičnih (bočatih) i slatkih voda iz vremena nakon povlačenja Panonskog mora
- tlo je pogodno za vinograde i nešto manje za uzgoj kukuruza
- raširena je šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, dok je u najvišoj zoni (područje Goranca, Plemenščine i Vukovoja) rasprostranjena bukova i jelova šuma
- Klenovnik je dobio ime po vrsti javora – klenu čiji se drvored nalazio uzduž glavne ulice, od čega su danas sačuvana samo pojedina stabla.
ARHEOLOŠKA PODLOGA KLENOVNIKA
- prostor Klenovnika vjerojatno je naseljen prije više od 40 000 god. što dokazuje Mačkova špilja gdje je živio Homo sapiens neandertalensis
- Mačkova špilja ili Velika pećina (Pelenjska ili Duplenjska špilja) nalazi se na brdu Plat, iznad doline Velika Sotinska
- bila je sklonište i stanište čovjeka od paleolitika do srednjeg vijeka o čemu svjedoče kameni i koštani artefakti te ostaci sisavaca (vuk, špiljska hijena, pantera, špiljski leopard, divlja svinja, bizon te najviše špiljski medvjed)
- duga je 20-tak metara, relativno stabilne i ugodne temperature
- Mačkovu špilju su istraživali: Dragutin Hirc, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Stjepan Vuković i Mirko Malez
JAMA CINKOVICA
Grupa članova Speleološkog društva Kraševski zviri iz Ivanca po uputama mještana uspjela je locirati i prva se spustiti u dosad neistraženu jamu Cinkovicu kod Goranca.
Jama je duboka trideset metara i speleološki je objekt s najvećom dosad izmjerenom vertikalom na području Ravne gore i Ivanščice
Silazak u jamu složen je i opasan. Nakon petnaest metara posve okomita ulazna dijela nalazi se „polica“ koja jamu dijeli na još dvije vertikale. Jedna od njih duboka je još petnaestak metara, dok je druga nešto plića. Upravo zbog iznimno teška pristupa, špilja je nedostupna posjetiteljima, pa je stalaktitna i saljevna struktura jame ostala potpuno sačuvana.
Jama je ujedno stanište velikog broja ugroženih i zakonom zaštićenih šišmiša koji sada zimuju u njoj. Pronađene su dvije vrste šišmiša, jedna iz porodice topira (rhinolophidae), dok su drugi šišmiši iz porodice zecousnjaka (molossidae). Hibernaciju i miran zimski san omogućuje im upravo činjenica da jama dosad nije bila posjećivana. Usto, u njoj obitavaju i brojne skupine špiljskih kukaca kojima se hrane. Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj, pa i ove u Cinkovici, upisane su u Crvenu knjigu ugroženih vrsta.
Budući da dosad nepoznata Cinkovica nije uvrštena u katastar speleoloških objekata na području Ravne gore, ivanečki speleolozi su poručili da će slijedeći korak biti topografsko snimanje toga objekta i njegovo uvrštavanje u katastar.
Područje Goranca bogato je speleološkim i biološki zanimljivim jamama jer dominiraju karbonatne sedimentne stijene (vapnenci i dolomiti) u kojima su jame nastajale zbog erozije tla pod djelovanjem podzemnih voda.
Nažalost, pojedini mještani su u jamu dugi niz godina odbacivali smeće i životinjske lešine, pa prizor na dnu nije ugodan.
Speleolozi poručuju da je za obilazak jame Cinkovice potrebna viša razina znanja speleoloških tehnika vezanih uz rad na užetu te da nije pogodna za obilazak.
GOSPODARSTVO I PROMET
- gospodarska osnova: poljodjeljstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, građevinarstvo, trgovina, ugostiteljstvo i obrt
- gospodarska struktura: ukupno aktivno: 720 st., primarni 1,3%, sekundarni 42,9%, tercijarni 55,8 %